Alat potrošnje goriva
Unesi pređenu udaljenost, potrošeno gorivo i (opcionalno) cijenu goriva. Svako mjerenje bilježite.
Korištenje je vrlo jednostavno i ne zahtijeva nikakvo tehničko predznanje:
1. Udaljenost (km)
Ovdje unosiš koliko si kilometara prešao. Najbolje je koristiti vrijednost sa putnog računara ili sa kilometraže pređenog puta nakon resetovanja.
2. Potrošeno gorivo (l)
Unosiš koliko si litara goriva natočio od posljednjeg mjerenja ili koliko je automobil potrošio. Najpreciznija metoda je “od čepa do čepa” potpuno napuniš rezervoar, voziš određenu dionicu, pa ponovo dopuniš do vrha i očitaš razliku. Ovo je najpouzdaniji način mjerenja za sve vrste goriva, bilo da koristiš dizel ili benzin.
3. Cijena goriva (po litru, opcionalno)
Ako želiš da kalkulator izračuna i ukupan trošak putovanja, unesi trenutnu cijenu goriva. Ovo je korisno za planiranje budžeta, pogotovo ako često putuješ, voziš službenim vozilom ili dijeliš troškove s drugima.
4. Valuta
Odabereš valutu u kojoj želiš da se prikazuje ukupni trošak EUR, KM ili bilo koja druga dostupna opcija.
Nakon toga jednostavno klikneš na dugme i kalkulator će ti odmah prikazati izračun potrošnje goriva.
Kalkulator generiše nekoliko ključnih informacija:
- Prosječnu potrošnju u l/100 km
- Koliko si ukupno potrošio na gorivo za određenu dionicu
- Historiju mjerenja / veoma korisno za praćenje potrošnje tokom vremena
Praćenjem rezultata možeš brzo vidjeti da li potrošnja goriva raste, što često znači da auto treba pregled ili da se promijenio stil vožnje.
Zašto je važno znati stvarnu potrošnju svog automobila?
Ovo je mnogo važnije nego što većina vozača misli. Iako proizvođači automobila navode službene vrijednosti potrošnje, te brojke u stvarnim uslovima vožnje gotovo nikad ne odgovaraju realnosti. Razlog je jednostavan: svaki vozač ima drugačiji stil vožnje, kvalitet goriva nije uvijek isti, uslovi na cesti se mijenjaju iz dana u dan, a starost motora i ukupno stanje vozila značajno utiču na potrošnju. To potvrđuju i međunarodna istraživanja, poput analize ICCT–a “From Laboratory to Road”, koja pokazuje da realna potrošnja u prosjeku odstupa i do 14–39% u odnosu na službene podatke.
Kada redovno pratiš vlastitu potrošnju, lako možeš primijetiti troši li automobil više nego što bi trebao i da li je možda vrijeme za servis, provjeru filtera, injektora ili pritiska u gumama. Uz to, dobiješ jasnu sliku o tome koliko te zaista košta svaka vožnja bilo da ideš na posao, planiraš putovanje ili samo obavljaš kratke gradske dionice. Poređenjem različitih ruta možeš otkriti kojom dionicom stižeš uz manju potrošnju, što dugoročno donosi značajne uštede.
Potrošnja često otkrije i navike vozača kojih uopšte nije svjestan. Nagla ubrzavanja, česta kočenja, pretjerano držanje motora u visokim obrtajima ili dodatno opterećenje vozila direktno utiču na povećanu potrošnju. Kada imaš precizne podatke ispred sebe, lakše je prilagoditi stil vožnje i postići niže troškove.
Upravo zato je alat izuzetno koristan. On ti omogućava da sve informacije vodiš na jednom mjestu, da upoređuješ rezultate kroz vrijeme i da prepoznaš eventualne promjene koje ukazuju na tehnički problem ili promjenu u načinu vožnje. Na taj način imaš potpunu kontrolu nad troškovima i jasnu sliku o stvarnom stanju svog automobila.
Kako funkcioniše historija mjerenja?
Jedna od najkorisnijih funkcija kalkulatora potrošnje goriva je mogućnost čuvanja historije mjerenja. Svaki put kada uneseš nove podatke (pređenu kilometražu, količinu potrošenog goriva i eventualnu cijene) kalkulator može sačuvati te vrijednosti u tvom pregledniku. To znači da ne moraš imati nalog, šifru niti instalirati aplikaciju. Historija ti tako postaje mali servisni dnevnik, ali bez komplikacija i vođenja bilješki na papiru.
Najčešće greške pri mjerenju potrošnje
Iako je proces jednostavan, korisnici često griješe u sljedećem:
- Ne resetuju kilometražu prije mjerenja
- Koriste netačne podatke sa benzinske pumpe
- Ne pune rezervoar “do čepa” pa podaci variraju
- Miješaju potrošnju iz gradske i otvorene vožnje
- Miješanje potrošnje (benzin i plin)
Zato je najbolje mjeriti na dužim relacijama i uvijek koristiti istu metodu točenja.